ATHWA
ATHWA
𝐓𝐀𝐀𝐈𝐌𝐔’𝐀 𝐇𝐄 𝐅𝐀𝐓𝐎𝐍𝐆𝐈𝐀 – 𝟐𝟎𝟐𝟒 𝐀𝐎𝐓𝐄𝐀𝐑𝐎𝐀 𝐇𝐎𝐑𝐓𝐈𝐂𝐔𝐋𝐓𝐔𝐑𝐄 𝐌𝐀𝐍𝐀𝐀𝐊𝐈 𝐀𝐖𝐀𝐑𝐃

Na’e lava atu ‘a e CEO, Makahokovalu Pailate, mo e Sekelitali ‘o e Poate ‘Ākiheuho, Manase Lua Pakilau ‘o Aotearoa, ‘o tali e pale fakalangilangi ne foaki ‘e he 𝑯𝒐𝒓𝒕𝒊𝒄𝒖𝒍𝒕𝒖𝒓𝒆 𝑵𝒆𝒘 𝒁𝒆𝒂𝒍𝒂𝒏𝒅 ko e fakahounga’i e tokoni na’e fakahoko mo fakaa’u ‘e he ‘Ākiheuhó mo e Aotearoa Tongan Response Group (ATRG) ki he kau ngāue RSE Tonga ne nau uesia ‘i he tāfea lolotonga e saikolone Gabrielle ne ma’ukovia ai e konga lahi ‘o e motu noate ‘o NZ ni ‘i Fepueli 2023.

Ko e foaki pale fakalangilangi ko ení ne fakahoko ia ‘i he konifelenisi fakata’u ‘a e 𝑯𝒐𝒓𝒕𝒊𝒄𝒖𝒍𝒕𝒖𝒓𝒆 𝑵𝒆𝒘 𝒁𝒆𝒂𝒍𝒂𝒏𝒅  mo e 𝑹𝒆𝒄𝒐𝒈𝒏𝒊𝒔𝒆𝒅 𝑺𝒆𝒂𝒔𝒐𝒏𝒂𝒍 𝑬𝒎𝒑𝒍𝒐𝒚𝒆𝒓𝒔 𝑺𝒄𝒉𝒆𝒎𝒆 (𝑹𝑺𝑬) ‘i Tauranga he ‘aho Tuapulelulu 29 ‘o ‘Akosi 2024. Ko e taumu’a ‘o e konifelenisi ni ke fakahounga’i, fakalangilangi’i, mo talanoa’i e ngaahi fakakaukau ki hono paotoloaki mo langa e fakalakalaka ‘o e sekitoa ngoue fua’i’akau he fonua ni.

Na’e hounga’ia mo fakamālō’ia ‘e he CEO ‘a e tokoni mei he ngaahi kupu fekau’aki na’a nau foaki e pa’anga, me’atokoni, vala mo e naunau nofo’anga ma’ae kau ngāue RSE Tonga ne ma’ungatāmaki kinautolu ‘e he tāfea. Takimu’a ai ‘a e 𝑷𝒂𝒔𝒊𝒇𝒊𝒌𝒂 𝑴𝒆𝒅𝒊𝒄𝒂𝒍 𝑨𝒔𝒔𝒐𝒄𝒊𝒂𝒕𝒊𝒐𝒏 mo e 𝑷𝒂𝒔𝒊𝒇𝒊𝒌𝒂 𝑭𝒖𝒕𝒖𝒓𝒆𝒔, 𝑻𝒂𝒓𝒐 𝑷𝒂𝒕𝒄𝒉 mo Vea Mafile’o, Pakilau mo e kau memipa ‘o e 𝑨𝑻𝑹𝑮, Sefita Hao’uli mo e kau ngāue ‘a e 𝑹𝑺𝑬 𝑻𝒐𝒏𝒈𝒂 𝑵𝒁, kaepehē ki he konga ‘o e kau ngāue ‘Ākiheuho ne nau lava atu ki Napier/Hastings ‘o fakaa’u ‘a e ‘ofá mo e tokoní.

Ko e taha eni e ngaahi makamaile mahu’inga kuo a’usia ‘e he kalia ‘Ākiheuho ‘i he ‘enau fua fatongia ‘oku fakahoko ma’ae komiunitī Tongá ‘i Nu’usila ni ‘o uho ‘aki e laumālie ngāue fakataha mo feongoongoi pea tāvani ai e faa’i kavei koula ‘a e Tongá ko e 𝑭𝒂𝒌𝒂’𝒂𝒑𝒂’𝒂𝒑𝒂, 𝑻𝒂𝒖𝒉𝒊 𝑽ā, 𝑴𝒂𝒎𝒂𝒉𝒊’𝒊 𝑴𝒆’𝒂 𝒎𝒐 𝒆 ‘𝑶𝒇𝒂 𝑭𝒐𝒏𝒖𝒂.

‘Io, ‘oku kei taaimu’a mo tu’u kalikali ai pe ‘a e ‘Ākiheuhó ‘i hono fatongiá he taimi kotoa.

𝑭𝒂𝒌𝒂𝒇𝒆𝒕𝒂’𝒊

Fetu’utaki mai ki he 09 276 6968 pe tu’asila 25 Princes Street Otahuhu Auckland ‘o ma’u mei ai e fakaikiiki ‘o e ngaahi sevesi ‘oku fakahoko ‘e he ‘Ākiheuho.

Tauhi lelei he Faha’i Ta’u Momoko

Mālō ho’o mou lelei. ‘Oku tau lolotonga fononga atu eni he faha’i ta’u momokó ‘i Nu’usila ni pea ‘oku mau fiema’u ke fakapapau’i ‘oku tau tokanga mo ‘inasi he ngaahi tokoni ke tauhi ‘aki ‘etau mo’ui lelei mo fiemālie.  

Ko e ngaahi fale’i eni ‘e lava ke tokanga’i ‘aki kitautolu mo ‘etau fānau ‘i he faha’i ta’u momoko: 

  • Teuteu ho’o fo’i’akau ‘oku ‘omai mei he toketá ke maau, kaepehē ki he faito’o tale, fakamomoko mo e flu na’a fiema’u ke ke ngāue’aki
  • Talatala ki ho’o toketā ke ne fakahinohino atu e me’a ke ke fai ‘o ka ke puke
  • Nofo ma’u ‘i ‘api ‘o ma’u ha mālōlō lelei kapau ‘oku ke puke, pea fakamama’o meia kinautolu tenau ala puke mei he fokoutua ‘oku ke mo’ua ai, taufetifo ki he fanga ki’i fānau valevale, fa’ē feitama, kau toulekeleka mo ha taha pe ‘oku ‘ikai mahamahaki mo ‘ikai mo’ui lelei. 
  • Ngāue’aki e RAT (me’a sivi Kōviti) ke sivi ‘aki koe ke ‘ilo pe ‘oku ke puke he Kōviti pe ‘ikai, pea kapau ‘oku ke puke pea ke nofo mavahe ‘i ha ‘aho ‘e 5 
  • Tui ha me’a’ufi’ufi ho fofonga pe mask kapau te ke ‘alu ki he kilinkikí ‘o talatala, pe ko ha’o ‘alu ki ha feitu’u ‘oku kakai’ia hangē ko e pasi, lēlue, vakapuna pe vakatahi uta pasese
  • Tui ma’u pe mask kapau ‘oku ‘asi mei he kakai ‘oku mou feohí ha ngaahi faka’ilonga ‘oku nau puke ‘i ha fa’ahinga mahaki ‘oku pipihi
  • Fanofano ma’u pe ho nimá ‘aki e koa mo e vai pe ngāue’aki ha huhu’a fanofano ‘oku hu’ihu’i ‘olokaholo mo e ngaahi kemikale malu’i siemu kehekehe
  • Fakaavaava ‘a e ‘ū matapā ho fale nofo’angá ‘i ha ki’i vaha’a taimi ke hū ha ‘ea lelei mo ma’a ki loto

Kapau leva ‘oku ‘i ai ha taha ‘e puke ‘i ‘api na pea ‘e fiema’u ha tokoni fakafaito’o ko e ngaahi ma’u’anga tokoni eni ke ke fetu’utaki ki ai: 

  • Hu ki he Info.health.nz ‘oku ma’u ai e ngaahi talatalaifale fekau’aki mo e tauhi mahaki ‘i ‘api. ‘Oku ‘i ai e ngaahi fakamatala kuo ‘osi liliu ki he ‘ū lea fakamatakali kehekehe
  • Telefoni ki he Healthline ‘i he 0800 611 116. ‘Oku malava ke ke talanoa mo ha tokotaha fakatonulea ‘i he lea fakaTonga. Ta pe ki ai ‘o talaange ‘oku ke fielea ki ha tokotaha Tonga. 
  • Talatala ki ho’o toketā familí pea ‘oku mahu’inga ke ke fetu’utaki ki ai kei taimi kimu’a ‘i ho’o kamata ongo’i puké
  • Puka ha’o ‘apoinimeni ‘i ha faletalatala ke ke sio ki he toketá pe neesi pule

‘Oku ‘i ai e ngaahi naunau tu’uaki ‘oku ‘osi maau hono fa’u ‘i he ngaahi lea Pasifiki kehekehe ‘e 9 ke ke toli mo fili mei ai ‘i he afo ko eni here. ‘Oku mau lotolelei ke ke talaki atu ia ki ho’o ngaahi maheni, kaungāngaue mo e fāmili kenau ‘ilo ki ai. 
Te ke lava foki ‘o fetu’utaki ‘imeili mai kia Koula Kutu ‘i he koula.kutu@tewhatuora.govt.nz ‘o ma’u mei ai ha ngaahi fale’i pe tali ha’o ngaahi fehu’i. Pe ko ho’o ‘a’ahi ki he ‘emau uepisaiti info.health.nz/GoWell ‘oku lahi ‘ānoa ai e ngaahi fakamatala fekau’aki mo e ngaahi fokoutua kehekehe kau ai e flu, misele, tale, hela mo e mofihui, kaepehē foki ki he ngaahi tokoni ki he mo’ui lelei e ‘atamaí mo hono tokangaeikina kinautolu ‘i ‘api. 

Hello world!

Welcome to WordPress. This is your first post. Edit or delete it, then start writing!